Пређи на главни садржај

Blog

Ušteda električne energije u domaćinstvu

Kuhinja je mesto gde se najviše troši električna energija, pa stoga postoje brojni načini da se tu koriguje potrošnja.

Frižider treba pomeriti od grejnih tela, proveriti da li njegova vrata pravilno funkcionišu i redovno uklanjati naslage leda iz frižidera i zamrzivača.

Vrata šporeta ne treba otvarati bespotrebno, posude u kojima se priprema hrana treba da budu sličnih dimenzija kao ringla i potrebno je koristiti poklopac tokom kuvanja, kako bi se ostvarila maksimalna ušteda.

Bojleri su kao veliki potrošači električne energije čijim adekvatnim kontrolisanjem se može prepoloviti račun za struju. Najbolje je paliti ih samo tokom perioda jeftinije struje, isključivati ih kada se odlazi iz stana na duži period i što češće čistiti kamenac koji se gomila na njemu.

Mašinu za veš je najbolje uključivati kada je puna i po programu koji je najprikladniji datom modelu, kako bi se energija što racionalnije trošila, i na nižoj temperaturi.

Tokom zime najbolje bi bilo imati adekvatnu toplotnu izolaciju na spoljnim zidovima. To je obično veći trošak u toku instaliranja, ali se vrlo brzo uloženo i vrati.

Stara vrata i prozore bi trebalo zameniti ili eventualno ih izolovati zaptivnim trakama. Time se povećava sobna temperatura za nekoliko stepeni.

TA peći je najracionalnije puniti tokom noći u periodu jeftine struje.

Veoma je važno imati trofaznu struju koja će značajno olakšati trošenje elektične energije, time što će samostalno rasporediti utrošak na više faza, pod uslovom da sve pravilno funkcionišu.

Između laptop i desktop računara, opredelite se za laptop jer štedi više energije. Skrinsejveri troše skoro istu količinu struje kao i kada regularno radite na računaru pa i na to obratite pažnju. Bolje je potpuno isključiti računar ukoliko ne radite na njemu nego ga ostaviti na režimu smanjene potrošnje.

Obične sijalice zameniti štedljivim a punjač za telefon potpuno isključiti iz struje kada telefon nije priključen.

Kako se organizuje rad stambene zajednice?

Stambena zajednica mora da održi prvu skupštinu u roku od 60 dana od dana sticanja svojstva pravnog lica. Tada se bira upravnik, a saziva je predsednik skupštine, koji je do tada vršio dužnost, a ako zgrada nije imala predsednika, bilo koji vlasnik posebnog dela u zgradi.
U roku od 15 dana od održavanja skupštine upravnik podnosi prijavu za upis stambene zajednice kao i sve promene koje su nastale, u Registar stambenih zajednica.  


Da li postoji odgovornost za neodržavanje zgrade?

Po zakonu, vlasnik stana odgovara za štetu koja potiče od njegovog prostora ako ne održava svoj stan u skladu sa propisima ili ako je onemogućio prilaz drugim delovima zgrade, bez obzira na krivicu.
Za štetu koja proistekne od zajedničkih delova zgrade odgovara stambena zajednica, a u skladu sa tim i vlasnici stanova, lokala i drugih posebnih delova. U slučaju kada se ne može odrediti da li šteta potiče od posebnog ili zajedničkih delova zgrade, za štetu odgovaraju solidarno stambena zajednica i vlasnici posebnih delova.
Profesionalni upravnik odgovoran je stambenoj zajednici ili vlasniku posebnog dela ako je šteta nastupila usled njegove radnje ili propuštanja.  


Šta je rezervni fond zgrade?

Rezervni fond zgrade predviđen je Zakonom o stanovanju i održavanju zgrada.
Visina izdvajanja za fond određuje se odlukom skupštine stambene zajednice ali u skladu sa odlukama lokalne samouprave.
Visina izdvajanja po stanu ne može biti manja od iznosa koji je propisala lokalna samopurava. Ovaj iznos predstavlja rezervni fond zgrade.

 Koje su obaveze profesionalnog upravnika zgrade?

Upravnik zastupa i predstavlja stambenu zajednicu. On podnosi prijavu za upis stambene zajednice u registar stambenih zajednica, vrši poslove označavanja i popisa posebnih i zajedničkih delova zgrade, uspostavlja i vodi evidenciju o vlasnicima i licima kojima su zajednički ili posebni delovi izdati u zakup, tj na korišćenje po drugom osnovu, izvršava odluke stambene zajednice.
Kada su u pitanju finansije, upravnik se stara o: naplati iznosa koji plaćaju vlasnici posebnih delova, raspolaže sredstvima sa tekućeg računa stambene zajednice, vrši vođenje i gašenje tekućih računa; realizuje program održavanja; organizuje radove hitnih intervencija i izvođenje radova na zajedničkim delovima zgrade i zemljišta za redovnu upotrebu u skladu sa usvojenim programom i kontroliše da li se radovi izvode; vodi evidenciju o prihodima i rashodima stambene zajednice.
Upravnik je dužan da podnosi skupštini stambene zajednice izveštaj o radu, koji posebno sadrži prikaz realizovanih aktivnosti u odnosu na planirane, kao i iskorišćenja sredstava za realizaciju tih aktivnosti.


Profesionalni upravnik vrši poslove iz nadležnosti upravnika zgrade, ali pored toga on radi i sledeće: predlaže skupštini program održavanja zgrade; stara se o održavanju zemljišta koje služi za redovnu upotrebu zgrade; vrši prijavljivanje kvarova i drugih problema (kao što su: nepoštovanje kućnog reda, buka i drugi štetni uticaji) u zgradi 24 časa neprekidno; na osnovu primljene prijave obaveštava nadležne organe o problemu i zahteva preduzimanje odgovarajućih mera, evidentira svaku primljenu prijavu, obezbeđuje izvršenje radova hitnih intervencija, predlaže skupštini visinu naknade za održavanje zajedničkih delova zgrade i zemljišta.